Donald Trump kaže da "ne treba međunarodno pravo"

„Ne trebam međunarodno pravo. Ne želim nauditi ljudima“, rekao je Donald Trump u četvrtak za The New York Times. Na pitanje mora li se pridržavati međunarodnog prava, Trump je rekao da mora, ali da to „ovisi o tome kako definirate međunarodno pravo“.

Trump je pokazao spremnost da koristi grubu silu američke vojske kako bi ostvario svoje vanjskopolitičke ciljeve. U subotu su Sjedinjene Američke Države pokrenule ranojutarnji napad na Venezuelu, pri čemu su eksplozije zabilježene diljem glavnog grada Caracasa i u venezuelanskim vojnim bazama, piše Al Jazeera.

Američke snage su na kraju ote­le predsjednika Venezuele Nicolása Madura iz Caracasa, u potezu za koji kritičari tvrde da je jasno kršenje Povelje Ujedinjenih naroda, koja zabranjuje „prijetnju ili uporabu sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države“.

Čini se da je napad na Venezuelu dodatno pojačao ratobornost američkog predsjednika, koji je prošlog mjeseca dobio inauguralnu nagradu FIFA Peace Prize.

Neposredno nakon napada Trump je izjavio da će SAD „upravljati“ Venezuelom i iskorištavati njezine goleme naftne rezerve, iako je njegova administracija rekla da će surađivati s privremenom predsjednicom Delcy Rodriguez.

Ipak, Trumpova administracija poručila je da će „diktirati“ politiku privremenoj vladi te je više puta zaprijetila „drugim valom“ vojnih akcija ako se američki zahtjevi ne ispune.

„Ako ne učini ono što je ispravno, platit će vrlo visoku cijenu, vjerojatno veću od one koju će platiti Maduro“, rekao je Trump o Rodriguez u nedjeljnom intervjuu za The Atlantic.

Ranije ovog tjedna Trump je također sugerirao da bi SAD mogao izvesti napad na ljevičarskog predsjednika Kolumbije Gustava Petra, a pojačao je i svoju kampanju za preuzimanje danskog teritorija Grenlanda.

U lipnju se Trump pridružio neisprovociranom ratu Izraela protiv Irana, naredivši bombardiranje tri glavna iranska nuklearna postrojenja.

Trumpov pomoćnik Stephen Miller kritizirao je poslijeratni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, rekavši da će SAD od sada „bez isprike“ koristiti vojnu silu kako bi osigurao svoje interese na zapadnoj hemisferi.

„Mi smo supersila i pod predsjednikom Trumpom ponašat ćemo se kao supersila“, rekao je Miller u ponedjeljak za CNN.

No stručnjaci upozoravaju da bi ignoriranje međunarodnog prava moglo imati katastrofalne posljedice za cijelu globalnu zajednicu, uključujući i same Sjedinjene Američke Države.

Međunarodno pravo skup je pravila i normi koje uređuju odnose među državama. Uključuje konvencije Ujedinjenih naroda i multilateralne ugovore.

Margaret Satterthwaite, posebna izvjestiteljica UN-a za neovisnost sudaca i odvjetnika, rekla je ranije ovog tjedna za Al Jazeeru da su američke izjave koje odbacuju međunarodno pravo „iznimno opasne“.

Satterthwaite je rekla da je zabrinuta kako bi se svijet mogao vraćati u „doba imperijalizma“, naglašavajući da potkopavanje međunarodnog prava može ohrabriti američke protivnike da pokrenu vlastite agresivne poteze.

„Međunarodno pravo ne može spriječiti države da čine strašne stvari ako su odlučne u tome“, rekla je Satterthwaite za Al Jazeeru.

„I mislim da je svijet svjestan svih zločina koji su se nedavno dogodili u Gazi, i unatoč naporima mnogih država, kao i samog UN-a, da se ti zločini zaustave, oni su se nastavili. No mislim da smo u još gorem položaju ako ne inzistiramo na postojećem međunarodnom pravu. Tada jednostavno klizimo niz puno opasniju padinu.“

Yusra Suedi, docentica međunarodnog prava na Sveučilištu u Manchesteru, upozorila je na vjerovanje da „sila daje pravo“ i na trend zanemarivanja međunarodnog prava.

„To šalje vrlo opasnu poruku jer daje dopuštenje drugim državama da učine isto – državama poput Kine, koja možda ima na oku Tajvan, ili Rusije u odnosu na Ukrajinu“, rekla je Suedi za Al Jazeeru.

Ian Hurd, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Northwestern, rekao je da povijest pokazuje opasnosti američkih politika u Latinskoj Americi.

Regija je svjedočila više od stoljeća američkih invazija i vojnih udara koje su podržavale SAD, što je dovelo do nestabilnosti, represije i kršenja ljudskih prava.

„Povijesno gledano, postoji bezbroj primjera toga, od Paname do Haitija, Nikaragve, Čilea 70-ih i tako dalje“, rekao je Hurd za Al Jazeeru.

Dodao je da su Trumpove politike prema Venezueli „u skladu“ s načinom na koji su SAD ranije pokušavale odlučivati kako će se upravljati drugim dijelovima Amerike.

„U svakom od tih slučajeva vidi se da su SAD na kraju požalile zbog svoje odluke o intervenciji. Takve intervencije nikada ne završe dobro.“